Kotava : La langue de communication universelle / Tamefa golerava
 

 KOTAVA : un projet humaniste et universel, utopique et réaliste / ayevaf ik tamef is rietunaf ik geltrevaf abdumimaks



François Rabelais
(1494 - 1563)

Francavaf suterotik

Yovara va sutera va tanizva ke Rabelais tir arpumara da kunte gariilu vunda ik prostewa zo torigid. Keskeon, inafa blira tir izgakirafa ise icde inafu ilkilu min turkon grupemet.

Rabelais al koblir koe La Devinière poke Chinon, vey aluteik gadikye, lanon bak 1494. Icde inaf rumeugal isu sardugal va mecoba grupet. Rotir dene Francesco veem koe Angers in al tir bodorkik. Me nuvelar da Rabelais al blir ton izkik is pojasik acum dam vunda co-kalir. Beka in tis alkik (Francesco veemaf az Benedictus veemaf az adlutaf), nelkon ve tiyir tamearayakiraf ayevik kiblayas va kipera is grolaptilu ta rietamuxara. Inafu bitonilu lanon belcon tiyir deasera is kotavera.

Remi blira François Rabelais belcon al tir alkik is selaropik is remsutesik is suterotik is ayevik.

Alkik

Bak 1519 koe Fontenay le Comte Francesco veemxe Rabelais tir. Batlize va Elladava is Latinava is rokopa is tuwavopa is selaropa vayar, ise va xadolafu grupesilu urlijker, ise va Guillaume Budé kotgrupaf elladavopik elladavon is latinavon daalar, ise va ayevik se nobar. Do grupelik yo va sint katanas dene Maillezais tujradik Geoffroy d’Estissac va nafa gluyara se Francesco veemik se kiewagid. Grupekseem is rictela ke Rabelais gan bat tabexaf grupeik se zo kagruped. Kivason da in tir rubaf tori rieteem ke Fabdura ise golde dirgara gan Sorbonne, va inaf elladavaf neveem vamoeik se deswad, acum va vayara va baerdaceem mal xantaceem puon poud ; vexe kaliapon yoke rubafa walpira, enomayan neveem pu in zo di dimzilid. Koe bata xida partafu bagaliilu ksubetenu pu in zo ziluker.

Bak 1524, eruyunon gan Maillezais tujradik, gan Clemente VII papik Rabelais zo ristur ta bulura va Francesco veemikeem joke Benedictus veemikeem dis va leboksafa verta se. Veem pokeon debalewer, koe Maillezais ecey. In konaktandon di jonvieler ise warzon di koskedar.

Bak 1525 koe Ligugé ecey in jonvieler lize va gelbe tuzeitase va trenara va intafa vayara trasir ise va grupera va Poitou tawaday raver. Azon, koo Franca ko kotlafa widava se toldon koyar : ko Bordeaux is Toulouse is Paris is Montpellier, is koo Italia ko Roma. Bak 1530 ko Montpellier selaropakotla va int bender.

Bak 1535, bal toleafa koyara ko Roma, Paolo III papik va in falenher icde jovlera va tujpastavage. Bak 1536, va dits koe Saint-Maur-les-Fossés ecey pu in Paris tujradik al firviyir.

Bak 1543, va Saint-Christophe-du-Jambet adlutaxo Rabelais ve seotayar, yoke awalkera ke Guillaume du Bellay, berik ke etik.

Bak 1550 va Saint Martin ke Meudon adlutaxo pu in Du Bellay etik asgar, tuke dano va ziliduks meirubason elubkon royuter. Bak 1552 joke Paris tujradaxo va toloyo adlutaxo jovler, levi sanegara va intafa "Balemeafa Neva" urayatana gan Alkopakotla is Puloda. Arti tolda di awalker, lanon bak 1553.

Selaropik

Bak 1530 wetce selaropik gan Montpellier kotla zo doster (tanda ke inafa bendera, bazesa da va selaropaf grupekseem abdion al urlijkeyer) ; bak 1531, in savsaf tujpastik, vayas koe Montpellier wetce pisidadetce al kiblayar va divera va "Aphorismorum" ke Xipokratos is "Selaropafa Yanbama" ke Galianus, ke dana va kselt al betayar sedme intaf digin nubasuteks. Yoke wayana kiewatca, bak 1532 va bata nevama do konaka elladavafa is latinavafa straga Rabelais aspiskur. Va twa pu Maillezais tujradik Geoffroy d’Estissac inaf nik koingaks dobureyer.

Bak 1532 koe "Grand Hostel Dieu de Nostre Dame du Pont du Rosne" wetce selaropik in zo koflir aze miltandon koe Lyon va konaka remsutera is Taneafa Neva ke Pantagruel grot. Ba 22/05/1537 koe Montpellier va selaropagelfa kazawar acum koe kotafo gazaxo va selaropa di rotaver ise di roskur.

Moni 1539, dene Guillaume du Bellay, berik ke etik is bowesik va Piemonte, Rabelais vanpir zanis selaropik. Bak 1543 kadimi awalkera ke jiomaik va Saint-Christophe du Jambet adlutaxo Rabelais di seotar.

Bak 1543 Rabelais va int gelber koe Metz lize tandapon tir widavaselaropik ise va blirastapesa kuba kazawar. Ba 31/03/1547 François I-eaf gazik awalker, acum va gaderopafli Du Bellay etik di ebkar aze do Rabelais bareon jonvieletes di tolpir.

Remsutesik

Mali 1532 koe Lyon dene Sébastien Gryphe va larm dem latinavafa twa se ke Giovanni Manardi in sanegar. Va "Aphorismorum Hippocratis sectiones septem" is konaka neva se ke Galianus kan "Hippocratis ac Galeni libri aliquot, ex recognitione Francisci Rabelaesi" vergumvelt in remsuter ise sebur.

Suterotik

Rabelais yolt me zo rosolgesiar sol toloy gradilik pu dan va tel nelkaf suteyen grot se in al ektur : pu Gargantua gadik is Pantagruel nasbeik gulik se. Bak 1532 kan Alcofibras Nasier toriyolt (François Rabelais ors) va "Kultaf is mayakaf askikseem ke kotgrupapaf Pantagruel, gazik ke Dipsodikeem" sanegar. Mali 1533 Pantagruel zo urayar gan Sorbonne. Radimi dimpira mal Roma, bak 1534 va "Mekarolasa blira ke gijafa Gargantua, gadikye ke Pantagruel" in sanegar. Bak 1543 va Gargantua is Pantagruel Sorbonne tolon lanhar. Porfeon, Bareafa Neva (1545) az Balemeafa Neva (1552) ke stuveem ke Pantagruel zo di sanegad.

Bak 1545 gan François I-eaf gazik va gogol ta nuyafa sanegara va intafa neva yo sandon seotar. Radimi awalkera ke battel gan Henri II nasbeik bat gogol zo di gruyer.

Ko intaf groteem va araya is itupilu Rabelais katanar, ise belcon ganer va belisik ta da bantan "va niska joar ise va dororafa wofta bupkur" ise da "yoke kipera tir ayawelte" aflicanhon askir.

Koe stuva se ke inaf gradilik yo, va patctoyeem is wida se is widel yo ke Loire is Poitou grupeyen bak inafa jonvielera koe Ligugé ecey katrasit ; dere va Grandgousin is Gargantua is Pantagruel lunaf gulik se is vepokafe Panurge dis va "tev-san-baroy bask ta da kotvielon erbatrasir ta intafa gowelidana olegara" vexe dere tis "tel lokiewaf nasbeik", ik dere Jean des Entommeures gejaf tujpastik awalkopeyes kan baerdagamda va "san-bar-decit-tev-decem-tol-san-toloy volnik" bal "Picrocholine geja".

Ayevik

Bliracave ke Thelemeik se kan opelaca zo vexayar : "VA BALTANINE ASKIL".

Rabelais tcazedar va blirenvara kaikasa va xuta ke Dimblirugal beka kobliyisa bak XVI-eafa decemda. Yoke inafa malhopasa tila varze prosteweem ke Mialukugal, inaf fitc nuvelar norlaf.

- Dilievik, in trakur da « sersanhik gotir dilifamaf » tori sanedlap.
- Gaaropik, drager va gaara tukuvasa va kotafu is tamefu grupesilu ise omavana moe daavafa ravera ise gogolasa va funtera is bagalara.
- Alkik, waster va favera va Sutera wetce antaf rigot; Lidopa loon gotir poke dinereem ke bli is tuwava.
- Rokopik, tir kuvaf ta dimpira va romafi vols lovafi rokaroti.

Groteem ke François Rabelais askir tanoy aliik ke Dimblirugal ; baton tabexon ve yordayar koe avatazukara ise ve tiyir tel lovaraf kaatoesik va francafa ormura.

 

Suterot se ke François Rabelais  

Pantagruel (1532) Taneafa Neva
Gargantua (1534)
Toleafa Neva
Le Tiers Livre (1546)
Bareafa Neva
Le Quart Livre (1552)
Balemeafa Neva
Le Cinquème Livre (1564)
Alubeafa Neva. Radimi awalkera ise aklena

  Langue universelle Plan du site Recommander le site Contact